Zovem se Zlata, imam 46 godina.
Ovo nije priča da me neko žali.
Ovo je priča o tome da čovek može da padne, ali da opet pronađe snagu da ustane.
Iza mene je jedan brak.
Nije uspeo.
Posle razvoda mislila sam da će vreme sve rešiti.
Nije.
Došla je depresija.
Bilo je dana kada nisam imala volje ni da ustanem iz kreveta.
Pitala sam se gde sam pogrešila.
Ali jedno sebi nikada nisam dozvolila.
Da odustanem.
Korak po korak vratila sam sebe.
Danas mogu ponosno da kažem da sam ostala jaka.
Moja ćerka ima 21 godinu.
Živi sa svojim ocem u Nemačkoj.
Ponosna sam na nju i želim joj svu sreću ovog sveta.
A ja…
Ja sam odlučila da i sebi dam novu šansu.
Vratila sam se i polako gradim život iz početka.
Kupila sam svoju malu garsonjeru u Budvi.
Do kraja septembra biću ovde.
Volim da sedim na terasi, popijem kafu, prošetam pored mora i uživam u miru.
Nikada nisam bila žena koja voli noćne izlaske.
Za mene je to odavno izgubilo smisao.
Mnogo više cenim iskren razgovor, zajedničku večeru i mirno veče sa čovekom koga volim.
Zato danas tražim ozbiljnog gospodina.
Ne tražim savršenstvo.
Ne tražim bogatstvo.
Tražim čoveka kome neće smetati što sam bila udata i što imam ćerku.
To je deo mog života i toga se ne stidim.
Želim muškarca koji će sa mnom graditi mir, poštovanje i zajedničke dane.
Ako si ozbiljan čovek i želiš isto što i ja, volela bih da mi se javiš.
Verujem da posle svake oluje jednom dođe sunce.
Možda je moje tek sada izašlo.
Zlata (46). ❤️
